Privola prema GDPR-u

//Privola prema GDPR-u

Privola prema GDPR-u

Prema GDPR-u da bi netko mogao doći do vaših osobnih podataka mora to opravdati jednim od šest temelja obrade. Ti temelji su: ispitanik je dao privolu, nužnost obrade radi izvršenja ugovora, poštovanje pravnih obveza, ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, javni interesi li izvršavanje službene ovlasti, te legitimni interesi voditelja ili treće strane. Od navedenih temelja privola je dobila najviše medijske pažnje. Gotovo da se nije moglo pobjeći od bombardiranja zahtjevima za privolu preko telefona ili elektroničke pošte neko vrijeme nakon što je Uredba stupila na snagu. Prašina, što se tiče privola preko elektroničke pošte, se malo stišala, ali još uvijek kad posjećujete web stranice redovito vas traže za suglasnost za prikupljanje i obradu vaših podataka.

Što je zapravo privola?

Privola ispitanika prema GDPR znači svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.

Kakva privola treba biti?

Kod privole je bitno da je provedena jasnom potvrdnom radnjom, te da se njome izražava dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen stav, odnosno pristanak ispitanika na obradu njegovih osobnih podataka.

Kada se procjenjuje je li privola bila dobrovoljna, u najvećoj mogućoj mjeri uzima se u obzir je li izvršenje ugovora, uključujući pružanje usluge, uvjetovano privolom za obradu osobnih podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora, ali i postoji li jasna neravnoteža između ispitanika i voditelja obrade, posebno ako je voditelj obrade tijelo javne vlasti i stoga nije vjerojatno da je s obzirom na sve okolnostima te posebne situacije privola dana dobrovoljno. Smatra se da privola nije dana dobrovoljno, ako ispitanik nema istinski ili slobodan izbor ili ako nije u mogućnosti odbiti ili povući privolu bez posljedica.

Posebna privola je onakva privola kod koje se jasno i nedvosmisleno zna na koju se svrhu odnosi, tj. potrebno je omogućiti zasebne privole za različite postupke obrade podataka.

Informiranost se odnosi na to da bi ispitanik trebao barem znati identitet voditelja obrade i svrhe obrade za koju se upotrebljavaju osobni podaci.

Nedvosmislenost je još jedan zahtjev jasnoće prema kojem se vidi određenost i sigurnost privole.

Kad se privola traži na način da ju je unaprijed sastavio voditelj obrade trebalo bi ponuditi u razumljivom i lako dostupnom obliku, uz upotrebu jasnog i jednostavnog jezika, te u njoj ne bi smjelo biti nepoštenih uvjeta. Također bi se trebalo pobrinuti da se može dokazati da je ispitanik dao privolu za postupak obrade.

Kada je potrebna privola?

Postoje dvije različite situacije kad je riječ o opravdanosti traženja privole, a odnose se na to jeste li tijelo javne vlasti ili se na drugi način nalazite u nadređenom i nejednakom položaju prema ispitaniku. Oni koji se nalaze u jačem položaju trebaju se pobrinuti da mogu dokazati dobrovoljnost privole, što znači da se zapravo neće toliko oslanjati na nju kao temelj za obradu.

Ima i drugih temelja preko kojih će lakše doći do opravdanja uza obradu, ako je ta obrada uistinu opravdana. S druge strane, traženje privole je korisna stvar kad ispitanicima želite ponuditi potpuni izbor i kontrolu načina na koji se njihovi podaci obrađuju, te želite steći njihovo povjerenje i potaknuti njihovo sudjelovanje. S obzirom da postoje drugi temelji za obradu podataka, uloga privole je specifična jer je nužna onda kada obradu ne možemo podvesti pod nijednu drugu osnovu.

Zaključak

Kad se sve zbroji i oduzme, privola je temelj za obradu podataka čija važnost proizlazi iz njegove prilagodljivosti. S obzirom da se upotrebljava kad se drugi temelji ne mogu, definitivno ima važnu ulogu, ali s druge strane, ovisno o djelatnosti ili okolnostima, često nam nije potrebna.

2018-11-16T11:26:00+02:00