Fotografija kao umjetnost zarobljavanja trenutka je oduvijek bila u škakljivom položaju glede prava na privatnost, ali čini se da je to još više slučaj danas sa dolaskom GDPR-a. Ulazeći na velika vrata, GDPR ima višestruki i raznoliki učinak na ljude koji se bave fotografijom. Ako ste se brinuli da će utjecati na apsolutno svaku fotografiju koju bilo tko snimi, možete odahnuti jer to nije slučaj. Naime prema važećem tekstu, fotografije koje su snimljene za osobnu i kućnu upotrebu, te nisu u vezi s profesionalnom ili komercijalnom djelatnošću, ne podliježu GDPR-u (točka 18.). S druge strane, ako objavljujete svoje fotografije na Instagramu, Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži i uz to imate popriličan broj pratitelja koji bi te fotografije mogli vidjeti, stvari više nisu tako jednostavne, kao ni za profesionalne fotografe, koji će definitivno morati prilagoditi svoje poslovanje novim propisima.
Privola za fotografiranje
Naime, ključni problem pri fotografiranju je pitanje pristanka. Za fotografije prijatelja i rodbine to je lako riješiti, ali foto-entuzijasti ili ulični fotografi koji slikaju potpune neznance, teže dolaze do pristanka. Često i nije izvedivo zatražiti pristanak prije fotografiranja jer bi to vjerojatno uništilo spontanost slike, tako da se oni nalaze u svojevrsnoj sivoj zoni.
Profesionalni fotografi su također obavezni tražiti pristanak, što nije toliki problem kad je riječ o fotografiranju pojedinaca, ali kad se radi o većem događaju gdje prisustvuje više ljudi, to se rješava tako da se obavijesti ljude da se fotografira, bilo usmenom obaviješću ili stavljanjem nekog oblika pisane obavijesti.
Posebna stavka su fotografije djece, za koje se obično treba tražiti dozvola roditelja, osim ako je riječ o obradi koja je nužna za potrebe legitimnih interesa, naravno samo ako oni nisu slabiji od interesa ili temeljnih prava i sloboda pojedinaca, tj u ovom slučaju djece.(čl.6.f)
Čuvanje fotografija
Jedno od pitanja s kojima se svaki fotograf susreće je pitanje spremanja fotografija, nikad nema dovoljno memorije da se spreme sve fotografije koje želimo. U svjetlu GDPR-a kapacitet vašeg hard diska neće vam više biti toliko bitan jer se fotografije, tj. podaci ne smiju držati spremljeni duže nego što je to apsolutno nužno. Što to zapravo znači? Pedeset nijansi sive. S obzirom da se GDPR odnosi na veliki broj različitih podataka, uredba je veoma široko postavljena, ali opći savjet je čuvajte što kraće. Jedan od razloga za to je i što osoba koju ste fotografirali ima pravo na “zaborav”, tj. da može tražiti od vas da izbrišete fotografije. To pravo nije apsolutno, ponajprije zato što je ispunjene pravne obveze važnije od prava “zaborava”, ali korisno je zapamtiti da vas netko i to može tražiti.
U konačnici, GDPR iako donosi podosta novosti, ne bi trebao biti veliki bauk. Profesionalni fotografi su i ovako većinom naviknuti na određene standarde postupanja, a oni koji nisu morat će malo poraditi na tome.
